Posljednji roman klasika estonske književnosti Antona Hansena Tammsaarea mnogi smatraju njegovim najboljim i najcjelovitijim djelom. Premda je i u prethodnim romanima pokazivao određenu sklonost paradoksalnim obratima i ne sasvim realističkim stilskim postupcima, Novi vrag u selu (1939.) alegoriji i fantaziji bliži je no njegova dotadašnja proza. Roman je objavljen u vrijeme kad se Europa sprema na novi, Drugi svjetski rat, a brzi gospodarski i društveni razvoj mlade Estonije sa sobom nosi nove probleme i moralne izazove. Vrag dolazi na zemlju u liku priprostog seljaka Jürke i – u neobičnoj pogodbi s Bogom – nastoji iskupiti grijehe ljudi. Teškom radu i poštenju usprkos, to mu ne polazi za rukom. Državna vlast, Crkva i novoobogaćeni suseljanin Ants iskorištavaju ga svaki na svoj način, nameću mu uvijek nova pravila igre i materijalno ga iskorištavaju, dok se u pozadini zahuktava svjetski ratni sukob. Dobro i zlo teško je razdvojiti, a mešetari poput Antsa bogatstvo zgrću na sumnjiv način, uz izdašnu pomoć sudstva, države i Crkve. Takva konstelacija snaga Jürku će možda spriječiti da postigne oprost grijeha i život u blaženstvu, ali Tammsaareu pruža priliku da napiše djelo koje ga upisuje među velikane estonske i europske književnosti. — Boris Vidović
